Ravnoteža je temeljni zakon života na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnoteže nema pravednog razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih građanki i građana.

Programski forum za gospodarstvo

 

Gospodarstvo u političkoj praksi stranke ORaH interpretiramo kao dio ukupne ekonomije hrvatskog društva. Što je pak ekonomija? Zavirimo malo u etimološke korijene ove riječi. Na starogrčkom jeziku Oikos = dom, kuća; Oikos logos = znanost o kući, domu; Oiko-nomia = gospodarenje domom. Dakle, ekonomija je „upravljanje, gospodarenje domom, kućom.[1] Ovakvo „čitanje“ ekonomije prakticiramo i u radu našeg Programskog foruma za gospodarstvo. Što je ovdje naš dom, naša kuća ? Republika Hrvatska i pojedine njene regije, jadranska, gorska i panonska!

Od osnutka neovisne Republike Hrvatske produkcija novostvorene vrijednosti, odnosno ekonomija, dakle gospodarenje Hrvatskom kao našim domom u cjelini sustavno slabi. Razloga ima više i međusobno su povezani i pothranjuju se. To su slabljenja produkcije uzrokovana ratnim razaranjima, neproduktivnom te pljačkaškom i amoralnom pretvorbom društvenog vlasništva u privatno, široko rasprostranjenom i do vrha države prisutnom korupcijom i političko-gospodarskim kriminalom, slabljenjem hrvatske ljudske produkcijske supstance[2] te dubinski i strukturalno rasprostranjenim ponašanjem i praksama, poticanim kreditima, u kojima potrošnja stalno prelazi dosege produkcije. Tako od razine pojedinca i društvenih grupa do razine države. Hrvatska je svoj dug od osnutka povećala za više od 60 puta; danas više de facto nije neovisna država. Hrvatska je 2014. godine zemlja i društvo visoko ovisno o daljnjem zaduživanju, koje se bliži svome stropu, o životu na račun tuđe akumulacije ili uspješnom mešetarenju, svejedno. Hrvatsko društvo je od 2008. /2009. godine nadalje društvo u kojem sustavno rastu socijalne razlike a raste i broj siromašnih i bijednih. Oblici siromaštva su sve elementarniji, sve do toga da se pojavila pothranjenost i glad.

Hrvatska se od sticanja neovisnosti i regionalno gledano razvija i vrlo nejedanko. BDP je u razdoblju 1990. – 2010.[3] u Slavoniji pao za 19.6%, u Dalmaciji za 5.8% a u središnjoj Hrvatskoj s Zagrebom u središtu je narastao oko 28 %. Hrvatska se provijancilizira, periferije se umnažaju, veliki dio Hrvatske naprosto razvojno tone, depopulira se a kritična masa znanja potrebnih za lokalni razvoj iz tih područja stalno ali i sve brže izčezava. 

 

Indeks razvijenosti Hrvatske po općinama i gradovima, 2010. godina. [4]

Programski forum za gospodarstvo okuplja u pogledu znanja kompetentne članove stranke, ali i sve misleće ljude željne slobodnog djelovanja na ovim područjima.

U žarištu pažnje ovoga Foruma su raznorodne teme, a posebno ove: Koja i kakva energetska politika treba Hrvatskoj danas? Koji obnovljivi, naši domaći, „besplatni“ izvori energije mogu pomoći ukupnoj hrvatskoj ekonomiji i društvu u narednim godinama? S porastom energetske učinkovitosti u zgradarstvu mogu se s manjim investicijama postići značajne energetske uštede – kako to sve skupa brže ostvarivati?

Koje poteze valja napraviti u proizvodnji hrane kako bismo se oslobodili dijela uvoza hrane, proizvodili za naš turizam, okrenuli se dijelom ekološkoj poljoprivredi[5] i slično. Kada će proraditi „Nacionalni program navodnjavanja“ iz 2004. godine? Kako gospodarski iskoristiti zapuštenu i uspavanu državnu imovinu, tek nedavno konačno kompletno popisanu, a čija vrijednost prelazi nekoliko desetaka milijardi kuna? Kako prirodne resurse Hrvatske (šume, zalihe pitke vode, plodno tlo, klimu i sl.) ukorisiti na održivi način da u konačnici i s te strane proračun Hrvatske ima prihod?[6]

Koje vrste i koje formate industrijske proizvodnje razvijati u Hrvatskoj, a koje pak ostaviti jer se mi Hrvati u njima naprosto ne umijemo hrvati s konkurencijom u svijetu kojeg smo postali visokointegrirani dio?[7] Kako i na čemu (u)štedjeti u organizaciji ukupnog društvenog života da se konačna cijena proizvoda nešto smanji i učini hrvatski proizvod na tržištu konkurentnijim? Na primjer − kako reorganizirati sustav javnih poduzeća i sustav županija, općina i gradova da bude ukupno ekonomičniji, i na lokalnoj, regionalnoj i na državnoj razini? Ovdje nije kraj pitanjima kojima će se Forum za gospodarstvo baviti. Ovdje je tek kraj pitanjima u ovome tekstu o tome.

Programski forum za gospodarstvo će se konstituirati tijekom siječnja 2014 i započeti s radom.

 



[1] Uzgred, podsjetimo stari su Grci imali poseban pojam za „mešetarenje“ (chrematistics) što je korisno dodati budući da neki oblici vladajuće ekonomije 21. stoljeća nemaju veze sa stvaranjem nove vrijednosti i upravljanjem domom na toj osnovi, već s pukim mešetarenjima različitih vrsta. Mešetari se bogate, tko ne mešetari – što da radi?

 

[2]Ova pojava ima niz pokazatelja: nedovoljan broj ljudi uopće radi, broj radnih mjesta se smanjuje, broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih raste, 200 000 ljudi je otišlo iz Hrvatske 1991. – 2013. (zadnjih godina oko 13 000 godišnje!), sustavi obrazovanja i zapošljavanja (ponude i potražnje za radnom snagom) raspareni su, te posebno – raste broj nezaposlenih mladih ljudi, uključivo i onih s višim i visokim obrazovanjem.

[3] Razvojni forum, Zagreb, 2010.

[4] Razlike u stupnju razvoja mjerene razinom BDP-a, stupnjem obrazovanja, demografskim pokazateljima su velike, večina općina i gradova ispod je prosjeka Hrvatske.

[5] Austrija ima 18 % površina pod ekološkom poljoprivredom, Hrvatska oko 2,45 %.(2012.) od 1.300 000 ha ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta. Zašto je to nama bilo tako daleko do sada, a njima ne? Valja podsjetiti kako Austrija nije u Australiji, nego tek nekih 150 km daleko od Hrvatske. 

[6] „Ekonomija prirodnih resursa“ u svijetu obuhvaća danas oko 26 % ukupne ekonomije. „Ekonomija znanja“ je jača i unosnija, ali ako domaći, još nedvoljno iskorišteni prirodni resursi postoje, to je plodno tlo za jačanje ukupne hrvatske ekonomije.

[7] Hoćemo li mi ikada proizvoditi zrakoplove, automobile i slično? Nećemo. No, možemo mnogo toga – manjeg formata i specifičnog - npr lako oružje, transformatore, lješnjake, ljekovito bilje i mnogo toga drugog.

Kontakt:

Središnji informacijski ured

Adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176

Email: info.ured@orah.hr

 

                     

Odnosi s javnošću

Glasnogovornik: glasnogovornik@orah.hr

Pitanja u vezi članstva: clanstvo@orah.hr

Podrška za web: web@orah.hr

Podrška za ICT: ict@orah.hr

Osnovne informacije

Poštanska adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176
Fax: 
OIB: 57106771128

                     

              

Održivi razvoj Hrvatske - ORaH 

EFALogoFYEGlogoGEFLogoGGLogo

 

EGP logo Shape FlatTop

Go to top

Orah.hr koristi kolačiče kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information