Bez zelenih politika nema novca iz Fonda za oporavak

 

Već tjednima HDZ maše desecima milijardi kuna koje će se sliti u Hrvatsku iz Fonda za oporavak, zaboravljajući pri tome da će se za korištenje morati ponuditi zeleni projekti, odnosno projekti koji će nam omogućiti tranziciju prema novom, održivom gospodarstvu. Europski zeleni znaju kako to učiniti i spremni su nam pomoći, a bez toga nema niti korištenja sredstava iz Fonda za oporavak EU-a, a onda niti daljnjeg razvoja naše zemlje

Jedino što je izvjesno nakon ovih izbora, bez obzira tko i kako sastavio Vladu, da će Hrvatska morati skrenuti prema zelenom ako ima namjeru koristiti fondove Europske unije, posebno famozni Fond za oporavak. Već tjednima HDZ maše desecima milijardi kuna koje će se sliti u Hrvatsku, zaboravljajući neke manje zgodne detalje. Svi detalji oko ovog fonda još uvijek nisu usuglašeni, tako da će u najboljem slučaju prva sredstva za oživljavanje gospodarstva ošamućenog pandemijom covida-19 stići tek početkom iduće godine. Još uvijek ideja nije potvrđena niti u Europskom parlamentu niti Vijeću Europske unije jer štedljiva četvorka, koju čine Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska nije sklona rješenju koje predlaže Europska komisija. Uz malo sreće i lobiranja te korekciju prijedloga koji predviđa da EU kao cjelina vraća zajmove koje će dobiti zemlje članice, štedljivi kvartet će sigurno potvrditi osnivanje fonda, no tek nakon toga dolazi zahtjevni dio.

Nova Vlada morat će izraditi Nacionalni plan oporavka i Nacionalni plan reformi i obrazložiti kako se i na što planiraju potrošiti sredstva. Dakle, sredstva neće biti samo transferirana u proračun Republike Hrvatske pa da ih Vlada može trošiti kako želi već će se isplaćivati po projektima. A ti projekti ne samo da nisu napisani, nego nisu još niti razmatrani. Doduše, Hrvatska tu nije nikakva bitna iznimka, ORaH je preko Europske zelene stranke u stalnom kontaktu s drugim zelenim strankama EU-a i znamo da čak i u zemljama gdje su zelene stranke u Vladi, poput Finske, Austrije ili Luksemburga, još nije počeo ozbiljan rad na nacionalnom planu oporavka. Doduše, u tim zemljama je administracija daleko efikasnija od hrvatske, nagrižene stranačkim uhljebništvom i nepotizmom, no budimo optimistični i nadajmo se da će i Hrvatska ubrzo nakon potvrđivanja Fonda za oporavak uspjeti kreirati Nacionalni plan.

No, to još uvijek ne znači da će novac doći - Europska komisija će prvo planove pregledati i, tek nakon što ih odobri, može doći prva rata isplate. Sva planirana ulaganja moraju biti kompatibilna s planovima oporavka i novom filozofijom EU-a. Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen došla je na to mjesto dijelom upravo zato jer je obećala zeleni zaokret, nakon čega je donesen Europski zeleni plan (European Green Deal), prvo potvrđen na Europskom vijeću u prosincu prošle te u Europskom parlamentu u siječnju ove godine. Ovaj plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako će se preobraziti način života i rada te proizvodnje i potrošnje u zemljama EU, a cilj je osigurati zdraviji život i inovativniji rad. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Von der Leyen je nadahnuto rekla predstavljajući plan u prosincu: „Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik... Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer.“

Europski zeleni plan jednostavno prati trend koji su mnoge velike članice EU već prihvatile prije više godina: uvažava klimatske promjene. Sad se jednostavno taj trend prenosi na cijelu EU i naš je imperativ uključiti se u proces. Vjerojatno je najbolji primjer Finska, jedna od najnaprednijih zemalja svijeta.

A kakva je situacija u Hrvatskoj? Kad je riječ o ulaganjima u obnovljive izvore energije teško se oteti dojmu da je glavna ambicija investitora dobiti poticaje, što je sjajno ilustrirao skandal s vjetroelektranom Krš-Pađene. Slično je i s poljoprivredom, gdje se isplaćuje sve više poticaja a postižu sve lošiji rezultati. Vjetrodostojnost tehničke Vlade nije visoka i stoga se postavlja opravdano pitanje hoće li nova Vlada uopće biti u stanju prepoznati nove trendove? Niti jedna od dvije najveće grupacije nije se posebno iskazala, posebno kad je riječ o transparentnosti trošenja sredstava. Veliki dio biznisa shvatio je da u prelasku na zelene tehnologije postoje velike poslovne mogućnosti i to mimo korištenja poticaja. Veliki investicijski fondovi su prestali ulagati u fosilna goriva, ali Hrvatska forsira LNG terminal i najavljuje otkup dionica naftne kompanije, što pokazuje manjak bilo kakve vizije. I to u zemlji koja ima toliko sunčanih sati da se postavljanje solarnih panela na krovove i stvaranje niza malih proizvođača električne energije prosto nameće kao jedan od projekata. Tu će se stvoriti nova radna mjesta, smanjiti energetska ovisnost zemlje, smanjiti zagađenje okoliša, kreirati prateće poslove za male i srednje tvrtke koje su stup europskog gospodarstva.… Ukratko, postići cijeli niz pozitivnih efekata za našu zemlju. A sličan potencijal postoji i u poljoprivredi, gdje bi se proizvodnjom zdrave hrane moglo postići opet cijeli niz pozitivnih efekata, od smanjivanja troškova zdravstvenog sustava do povećanja izvoza. Sve su to politike koje su zelene stranke poput ORaH-a razvijale godinama, a sad ih prihvaćaju svi kojima je stalo do budućnosti.

Hrvatska trenutno ima nekoliko industrija koje opstaju praktički samo zahvaljujući intervencijama države i nemaju nikakvih izgleda za oporavak. Povratka na staro nema, tako da je kristalno jasno da poslove ne možemo sačuvati, ali možemo kreirati nove ako smislimo kako se prilagoditi zelenim tehnologijama. Europski zeleni znaju kako to učiniti i spremni su nam pomoći, a bez toga nema niti korištenja sredstava iz Fonda za oporavak EU-a, a onda niti daljnjeg razvoja naše zemlje.