Subvencije pomažu bankama, a ne mladim obiteljima

Za 300 milijuna kuna iz mjere ''Subvencija namijenjena za mlade'' može se sagraditi tisuću stanova i riješiti problem isto toliko mladih obitelji bez pratećih negativnih utjecaja

Prema najavama ministra graditeljstva ukupno 12 poslovnih banka u hrvatskoj svake godine primat će 300 milijuna kuna iz mjere ''Subvencija namijenjena za mlade''. Hoće li ova mjera imati za posljedicu porast zaduženosti građana i prelijevanje proračunskog novca poreznih obveznika iz državne blagajne u blagajne banaka s jedne strane ili će biti demografska mjera kojom će se zadržati mladi u hrvatskoj? Objektivan odgovor na ovo pitanje najbolje daju statistički podatci. Iseljavanje se nesmiljeno nastavlja dok se zbog ove mjere već 5.300 obitelji zadužilo dugoročnim kreditima. Nakon iskustva masovnih deložacija iz stanova zbog nemogućnosti otplate kredita pitanje je nije li se moglo za 300 milijuna kuna godišnje izgraditi 600 novih stanova u pojedinačne vrijednosti po 0,5 milijuna kuna ili 1.000 stanova od 300.000 kuna.

Obzirom da ova mjera nema za preduvjet fizički ostanak mladih, ali kao glavni uvjet subvencioniranja ima upravo dugoročno zaduženje osoba do 45. godina starosti sasvim je jasno kako se zapravo ne radi od ''mjeri za mlade'' već kreditnoj aktivnosti u kojoj je ciljana skupina idealnih dužnika za banke. Stoga ne sumnjajući u dobre namjere Ministarstva graditeljstva postoji realna mogućnost da je ideja za ovu mjeru došla upravo iz financijskih krugova. Ova mjera je neodrživa, a njeno daljnje provođenje imat će kao glavne posljedice rast cijena nekretnina, rast cijena najma stanova, preusmjeravanje kreditnih aktivnosti banaka na gotovinske nenamjenske kredite te daljnje povećanje porezne presije.

Pozivamo Vladu da još jednom razmotri nastavak ove mjere i na taj način spriječi moguće stvaranje balona vrijednosti nekretnina koji može destabilizirati gospodarstvo u cjelini te odljev novca iz zemlje kao posljedicu subvencioniranja poslovnih aktivnosti banaka.

Nizak standard građana ne može se rješavati njihovim daljnjim zaduživanjem građana, a još manje subvencioniranjem banaka proračunskim sredstvima – jedino rješenje je provođenje strukturnih reformi koje će osigurati uvjete za rast gospodarstva.