Ravnoteža je temeljni zakon života na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnoteže nema pravednog razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih građanki i građana.

odrzivi razvoj hrvatske  orah

ORaH je u subotu 21.05., između ostaloga, svjedočio „Hodu za život“, inicijativi za zabranu legalnog pobačaja.

S tim u vezi, odbijajući ulaziti u bilo kakve razmirice u teorijama kada počinje život, jer je nedvojbeno da je život svakog pojedinca/pojedinke započeo porodom, ORaH upozorava na sljedeće:

Pravo odluke o tome hoće li žena postati majka isključivo je i neodvojivo pravo svake žene ponaosob. I prema danas važećim propisima svaka žena koja se odluči na pobačaj u Republici Hrvatskoj mora proći stručno savjetovanje nakon kojega donosi vlastitu odluku o ishodu svoje očite želje za pobačajem. Svjetonazor i odgoj može pri tome igrati i odlučujuću ulogu, ali se u demokratskoj državi ničim ne smiju ugroziti prava drugih koji taj svjetonazor i taj odgoj ne dijele niti su ga dužni dijeliti.

ORaH unaprijed skreće pozornost Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskome saboru i Ustavnome sudu da bilo kakav možebitni referendum o pobačaju treba na vrijeme spriječiti te napokon jasno odrediti područja u kojima se ustavno-pravni narodni referendum ne bi mogao raspisati.

Konačno, ORaH se ne zalaže za pobačaj. ORaH se jasno zalaže za pravo na izbor svake potencijalne buduće majke hoće li trudnoću dovesti do kraja. Zabrana legalnog pobačaja naznačena kroz „Hod za život“ bitno bi ugrozila život i zdravlje žena koje se odlučuju na pobačaj.

U organizaciji Slobodne Hrvatske u Osijeku je održan prosvjed "Međunarodni marš protiv Monsanta" kojeg su, od svih političara i političkih opcija na lokalnoj i regionalnoj razini, podržali jedino nezavisni vijećnik Antun Kapraljević, Predsjednik županijske Skupštine, i stranka ORaH - Održivi razvoj Hrvatske, koja je prva ukazala na ovaj problem. Stoga je okupljeno mnoštvo s odobravanjem popratilo istupe gosp. Kapraljevića i Mladena Čabarkape, Predsjednika ORaH-ove Gradske organizacije Osijek, dok su, također pozvani, Gradonačelnik, Župan i Ministar poljoprivrede za svoj nedolazak zasluženo nagrađeni zvižducima. No na to smo već navikli gledajući poluprazne saborske, županijske i gradske Vijećnice, a posebno kada se raspravlja o ovako bitnim temama gdje upravo prozvani trebaju spriječiti pogodovanje krupnom kapitalu na štetu kvalitete života svih građana!

158 159

162 163

 

Štiteći prirodu, štitimo sebe!

Danas je zadatak očuvanja i zaštite prirode svakako jedan od imperativa za društvo i politiku, a njegovo neprovođenje ostvarilo bi gotovo proročanske riječi velikog francuskog prirodoslovca Jean Baptiste Lamarcka iz 18. stoljeća, koji je za čovjeka kao vrstu rekao: ''Reklo bi se da je predodređen da, pošto zemljinu kuglu učini nenastanjivom, sam sebe iskorijeni.''
Dakle, glavni je razlog zaštite prirode vrlo jednostavna, ali nekima i dalje prilično nerazumljiva činjenica da je ''...prirode bilo i bez ljudi, ali ljudi neće biti bez prirode.''

Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj obilježava se 22. svibnja, a tim povodom ORaH podsjeća kako je Hrvatska po biološkoj raznolikosti na samom europskom vrhu. U svim područjima Hrvatske, nizinskim, planinskim i obalnim, izrazito je velika raznolikost staništa, što je rezultiralo bogatstvom vrsta. U Hrvatskoj je službeno zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je između 50 i 100 tisuća. Bogata i raznolika priroda najvrjedniji je resurs kojim Hrvatska raspolaže, a očuvana priroda osigurava sve funkcionalnosti neophodne za život i ekonomski razvoj.

Priroda i njeno bogatstvo živih oblika, odnosno raznolikost staništa i vrsta, genska i molekularna raznolikost te geološka i krajobrazna raznolikost pružaju niz materijalnih i nematerijalnih dobrobiti za čovječanstvo. Obzirom da opstanak čovječanstva ovisi o prirodnim dobrima kao što su voda, zrak, tlo, minerali, biljke, životinje i hrana, svi bismo morali sudjelovati u njihovom očuvanju, zaštiti i održivom upravljanju, te osiguranju opstanka različitih biljnih i životinjskih vrsta, njihovih staništa i krajobraza.
Pritom, razumijevanje veza između živih i neživih komponenti u prirodi kao i onih između prirode, društva i ekonomije trebaju predstavljati osnovu za razvoj politika koje imaju za cilj osiguravanje blagostanja, stabilnosti i produktivnosti društva. U kontekstu očuvanja bioraznolikosti posebno je alarmantan podatak da na razne načine u svijetu svakog dana nestane gotovo 70 biljnih ili životinjskih vrsta, po tri svakog sata, odnosno oko 26 000 godišnje.

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi ukazali na bioraznolikost kao globalnu vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije. Ovaj datum odabran je i na spomen usvajanja Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora.

Uz obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti, 22. svibnja, Republika Hrvatska obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Hrvatski sabor.

ORaH's photo.

ORaH traži da se ODMAH ukine odluka o ukidanju invalidnine za osobe sa Downovim sindromom

Prosječno jedno od 650 novorođene djece rađa se sa sindromom Down, kromosomskim poremećajem koji nastaje uslijed viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri svake stanice tijela. Taj poremećaj sprečava normalan fizički i mentalni razvoj djeteta. Sindrom Down uzrokuje pogrešno razvrstavanje kromosoma tijekom stanične diobe spolnih stanica, tako da se u stanici nađe višak cijelog ili dijela jednog kromosoma. S obzirom da postoje tri kopije 21. kromosoma, regularni tip sindroma Down poznat je i kao "trisomija 21". Sindrom Down pogađa sve rasne skupine i može se javiti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života.

ORaH se oštro protivi odluci o ukidanju osobne invalidnine u iznosu od 1.250 kn za osobe sa Downovim sindromom. Nedopustivo je da prema novim tumačenjima već postojećih zakona koje provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, osobnu invalidninu djeca s Downovim sindromom mogu dobiti samo ako imaju dodatna oštećenja zdravlja, ali to mora biti nešto poput srčane mane, sto posto nerazvijenog govora ili teškog oštećenja sluha ili vida.

Država djeci sa sindromom Down ukida invalidninu nakon odluke da takva djeca nemaju mentalnu retardaciju i da mogu zarađivati za život. Međutim, medicina kaže da Downov sindrom nije bolest, nego trajno stanje od kojeg se nitko nikad nije izliječio. Stoga sve sramotnija postaje socijalna neosjetljivost i nerazumijevanje hrvatskih institucija koje sve redom otklanjaju od sebe nadležnost za rješavanje ovog problema. Razlozi racionalizacije troškova u 
ovom slučaju svakako ne mogu i ne smiju biti opravdanje jer se u protivnom negira sama svrha socijalnih davanja kojima društvo mora pomoći u uklanjanju prepreka s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u svakodnevnom funkcioniranju, a posebno u uključivanju na tržište rada.

Za 1650 naših sugrađana koji pate od ovog poremećaja ORaH traži da se u najkraćem roku povuče ova odluka i istovremeno osigura brza i efikasna metodologija vještačenja kako bi zaustavili daljnje kršenje njihovih osnovnih prava kao osoba s invaliditetom, ali i osigurali punu implementaciju pravedne i socijalno osjetljive politike kao temelja održivosti i prosperiteta Hrvatske i svih njenih građana.

 
ORaH's photo.

ORaH dovodi u pitanje upotrebu GMO stočne hrane

Prema istraživanjima, u posljednjih desetak godina prodaja ekološke hrane u EU porasla je i više nego dvostruko u odnosu na 2004. godinu, a čak 86% građana želi na svom stolu GMO-free hranu.

Ekološka poljoprivreda, osim što podrazumijeva nekorištenje svih vrsta agrokemikalija, teži uspostavi mješovitog gospodarstva koje se sastoji od više osnovnih dijelova: oranica i pašnjaka (za proizvodnju uglavnom stočne hrane), voćnjaka, povrtnjaka, vinograda i uzgoja stoke. Na taj način uspostavlja se ravnoteža i samoodrživo gospodarstvo, stabilno i otporno na vanjske utjecaje (prirodne, ekonomske i dr.). 
Nažalost, u Hrvatskoj potencijal proizvodnje organske hrane nije dovoljno iskorišten o čemu govori i podatak kako u tu svrhu koristimo samo 2,4% poljoprivrednog zemljišta što je znatno niže od prosjeka EU. Iako su trenutno sve hrvatske županije zabranile upotrebu GMO sjemena, nije moguće spriječiti prirodno prekogranično zagađenje genetski modificiranim organizmima. GMO direktno ugrožava ekološku i zdravu proizvodnju hrane koja je posljednja šansa za oporavak hrvatske poljoprivrede kroz mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

U Republici Hrvatskoj zabranjen je uvoz GMO poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, kao i proizvodnja istog, bilo u komercijalne svrhe, bilo u obliku poljskih pokusa, a na snazi je nulta tolerancija na uvođenje u okoliš živih genetski modificiranih organizama.

No, ORaH postavlja pitanje - zašto je u proizvodnji stočne hrane dozvoljena upotreba GMO?! 
Zašto u Hrvatskoj i dalje traje ovisnost o kupovini konvencionalno proizvedene stočne hrane?! 
Provjeravamo li deklaracije?!

 
ORaH's photo.

Objavljujte dalje!

ORaH-ova reakcija uz daljnju devastaciju na rijeci Mrežnici zbog izgradnje hidroelektrana

Uslijed ekološke devastacije koje se događa na najvišem slapu Šušnjar na rijeci Mrežnici, a zbog izgradnje mHE Dabrova dolina 1 u Tržiću Tounjskom, ORaH poziva sve ekološki zainteresirane strane, javnog i privatnog sektora, u aktivnije uključivanje u daljnju realizaciju projekta, posebice u davanju očitavanja o utjecaju na okoliš, s obzirom na planove izgradnje novih malih hidroelektrana na području općine Tounj, kojih je prostornom dokumentacijom općine planirano 8 (osam) jačine 150 – 400 KW jačine proizvodnje električne energije.

Svoje očitovanje potrebno je dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u roku od 30 dana, od 27. travnja 2016. godine kada je izdana informacija o zahtjevu o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Prilikom izvida stanja na mjestu izgradnje prve mHE, od 10. svibnja 2016. godine, utvrđene su određene nepravilnosti iz Rješenja i Izmjeni i dopuni rješenja izdanog od strane Upravnog odjela Karlovačke županije, i to:

1. Gradnja strojarnice i kanala nije organizirana na način da mehanizacija i radnici ne dolaze u izravni kontakt sa sedrenim barijerama nego je vodozahvat za prihvat vode iskopan na sedrenoj barijeri u dubini oko 4 m, širine oko 4 m i dužine oko 15 m.
2. Prilikom izrade kanala i mlinice prekomjerno se sjekla stabla obalnog pojasa te lijevi dio obale je devastiran na gornjem dijelu lijeve strane slapa.
3. Prilikom izvođenja radova moguće je da se iskopom u sedrenu barijeru zbog izrade vodozahvata ugrozila vitalnost sedrenih barijera na lijevoj strani slapa. Sedotvorne riječne zajednice na lijevoj strani slapa su ostale bez vode.

Iako je za prvu mHE investitor ishodio sve potrebne dozvole u spomenutom Rješenju izdanom od Županije za mHE Dabrova dolina 1 propisan je velik broj mjera za smanjenje štetnog utjecaja kako bi se kompenzirala tako osjetljiva gradnja i proizvodnja struje na zaštićenom području. Naime, rijeka Mrežnica je uvrštena u zaštićeno područje Natura 2000 te su u postupku morale biti zadovoljene posebne mjere.

Smatramo da podatak protoka na slapu Šušnjar koji je uzet u izračun od 2,6 – 32 m3/s odnosno minimalni protok od 2.6 m3/s koji je minimalno izmjeren, a u ljetnim mjesecima kroz duži period prosječno nije puno veći. Naime izračunati biološki minimum za očuvanje slapa je 1.5 m3/s, a projektirani protok za prvu mHE je 5 m3/s.

U rješenju su napisane mjere za očuvanje u slučaju kada vodostaj padne na minimalni protok (mHe bi se trebala automatski ugasiti u slučaju malog protoka i osigurati biološki minimum). U postupku ishođenja je i druga mHE Dora na drugoj strani slapa Šušnjar za koju je projektiran protok od 4.5 m3/s. Većinu godine ukupni protok na slapu je manji od traženih 11 m3/s i ne može se zadovoljiti protok potreban za turbine i protoka za biološki minimum od 1.5 m3/s koji je propisan za očuvanje slapa.

Smatramo da kod ocjene za drugu mHE Dora svakako treba uzeti u obzir utjecaj prve mHE, koja je sada u fazi izgradnje. S obzirom da je Županija u svom prostornom planu predvidjela izgradnju mHE na raznim lokacijama bez obzira na specifične mikrolokacije kao što je ova u kanjonu gornjeg toka rijeke Mrežnice. Na rijeci Mrežnici su u planu mHE Odeta 1 i Odeta 2 koje bi se trebale graditi na već izrađenim umjetnim branama u donjem toku rijeke, što je mnogo prihvatljivije rješenje, kako sa gospodarskog, tako i ekološkog, održivog aspekta.

Više informacija i fotografija potražite na http://volimomreznicu.co.nf

 
ORaH's photo.

odrzivi razvoj hrvatske  orah

Na temelju članka 27. Statuta Održivog razvoja Hrvatske (u daljnjem tekstu: ORaH), Glavni forum ORaH-a dana 11. svibnja 2016. godine, donosi

ODLUKU

O RASPISIVANJU DOPUNSKIH UNUTARSTRANAČKIH IZBORA

ZA NEPOPUNJENA MJESTA U SREDIŠNJIM TIJELIMA STRANKE

(PREDSJEDNIŠTVO, GLAVNI I NADZORNI FORUM)

Link: Odluka o dopunskim izborima

Gradska organizacija ORaH-a Zagreb podržava današnji prosvjed odgajateljica dječjih vrtića Grada Zagreba, uzrokovan stanjem u istim

ORaH-u je izuzetno drago da je napokon i struka smogla snage upozoriti na stanje u dječjim vrtićima Grada Zagreba, na koje već više godina upozoravaju udruge građana i opozicijske stranke. ORaH smatra da je nepostojanje jedinstvene rang liste za upis djece u vrtiće, nemogućnost upisa djece tijekom cijele godine te nepostojanje jače vizije, plana razvoja i mreže dječjih vrtića Grada Zagreba, dovelo do ovakvog stanja u jednoj od najvažnijih institucija za građanke i građane Grada Zagreba.

Ovo samo oslikava stihijski pristup, sadašnjeg gradonačelnika i Gradske uprave, razvoju Grada Zagreba gdje je važnije i lakše urediti 'fasadu', nego rješavati temeljne strukturne probleme grada. Najbolji primjer toga su fontane.

Za kraj, smatramo kako gradonačelnik i Gradska uprava, koji nisu odgovorili na izazove novog doba, nisu napravili iskorak u smjeru razvoja modernog grada po mjeri čovjeka, moraju otići te da ne zaslužuju još jedno povjerenje građana.

ORaH aktivni kreator Rezolucije o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu Europske unije

Europski parlament nedavno je, točnije 28. travnja, donio Rezoluciju o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu, u čijem nastajanju je sudjelovala široka radna skupina europskih političkih stranaka, među kojima i predstavnica ORaH-a Tina Fišić. Donesena Rezolucija po prvi puta u povijesti štiti žene od on-line rodno uvjetovanog nasilja stvarajući zakonski okvir za daljnju borbu protiv nasilja i diskriminacije nad ženama u digitaliziranom svijetu, kao i u očuvanju ljudskih prava i sloboda. Ovim aktom, između ostalog, zahtijeva se od svih država članica da poduzmu veće napore u progonu kršitelja zakona protiv nasilja, zastrašivanja, zlostavljanja i uhođenja na internetu te govora mržnje utemeljenog na mizoginiji, homofobiji ili transfobiji ili bilo kojem drugom obliku diskriminacije. Također apelira se na kreatore politika da se na odgovarajući način pozabave tim pitanjima, uzimajući u obzir posebne skupine žena kojima je zaštita potrebna iz višestrukih razloga te da zajamče uspostavu okvira koji će omogućiti učinkovito postupanje tijela kaznenog progona u vezi s kibernetičkim kriminalom.

Rezolucija utemeljena na izvješću donosi alarmantne podatke o podzastupljenosti žena u ICT sektoru, iako se svake godine otvara 120.000 novih radnih mjesta u ovom području. U Europi je svega 9% developera i 19% poduzetnika žena u ICT-u, u usporedbi s 45% u ostalim uslužnim djelatnostima. Promjene u budućnosti biti će minimalne ako se uzme u obzir postotak žena koje završavaju neki od programa ili studija u ICT sektoru, a njih je oko 20%. Deficit kadra u ICT sektoru bit će sve očitiji, predviđajući oko 900.000 nepopunjenih radnih pozicija do 2020. godine. Ulazak žena u ICT sektor spriječio bi daljnji nedostatak radne snage. Izvješće navodi instrumente dostupne na razini Europske unije koje bi omogućile promjene – prije svega kroz ciljane investicije za žene, kao što je osiguravanje kapitala za pokretanje start-up.

Izvješće također obrađuje problematiku on-line rodno uvjetovanog nasilja, uznemiravanja i diskriminacije. Prema najnovijoj studiji FRA instituta o nasilju nad ženama (2014.), jedna od deset žena (11%) se suočila "s neželjeno seksualno eksplicitnom e-poštom ili SMS porukama“. Oko 5% žena u EU doživjela je jedan ili više oblika cyber uhođenja (od 15 godina pa nadalje) - oblici cyber uhođenja podrazumijevaju - slanje e-pošte, SMS poruka ili instant poruke koje su uvredljivog ili prijetećeg sadržaja; objavljivanja uvredljivih komentara o ispitaniku na internetu; dijeljenje intimnih fotografija ili video uradaka žrtve cyber uhođenja, na internetu ili putem mobitela. Uz poziv EU i državama članicama na nužno ulaganje u edukaciju i podizanje svijesti o prijetnjama u digitalnom svijetu kako bi se osiguralo sigurno i dostojanstveno korištenja Internet mreže – izvješće je važan, po svemu pionirski, legislativni temelj u zaštiti i u osnaživanju žena u digitalnom svijetu.

ORaH-ova politika rodne ravnopravnosti oduvijek je bila ključna za ostvarivanje ljudskih prava i društvene pravde, i koja čini jednu od triju stupova ORaH-ova programa. Participiranje ORaH-a u formiranju europskog izvješća o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu stoga predstavlja nastavak aktivnog provođenja stranačke politike jednakosti i ravnopravnosti spolova, a sve u cilju detektiranja, kao i rješavanja problematike nedvojbeno slabije društvene skupine – žena.

Prošlo je sto dana djelovanja nove vlasti. Vremenski rok u kojem se uobičajeno ne kritizira njen rad. No slušajući rasprave na sjednicama Sabora ne možemo se oteti dojmu da su toliko najavljivane i nužno potrebne reforme pale ne u drugi, nego u treći plan. Reforme koje je većim dijelom podržala stranka ORaH, jer ih je među prvima i iznijela u svom predizbornom programu. I nismo imali ništa protiv što su ih neki drugi prepisali. Ali imamo puno razloga protiv toga što ih ti isti ne provode. Stoga će ORaH-ova Gradska organizacija Osijek početi podsjećati na sve ono što je obećano, a izbjegava se sprovesti kroz zakonska rješenja. A počinjemo upravo sa saborskim zastupnicima.

Svima je već poznato da se državom mora upravljati kao poduzećem. Cilj je da se „posluje“ pozitivno, da proračun bude u suficitu, a ne u deficitu. Vlasnik firme za to zadužuje stručne i obrazovane djelatnike, a saborski zastupnici Vladu. Vlasnik firme će raspolagati sa onoliko novca koliko mu uprihode djelatnici, jednako tako bi trebalo biti i sa saborskim zastupnicima. Čiji je zadatak da preko Vlade osiguraju dostojanstven život svakome tko tu živi i plaća poreze, pa i sebi samima. A kvalitetu života nam pokazuje mjesečni statistički podatak o prosječnoj plaći u odnosu na troškove života.

S obzirom da je kao jedan od prvih reformskih poteza bilo najavljeno smanjenje plaća i niza drugih prava saborskih zastupnika (ne zaboravimo pri tom često puta polupraznu saborsku dvoranu) ORaH-ova Gradska organizacija Osijek predlaže da plaća saborskog zastupnika bude u iznosu prosječne mjesečne plaće u Republici Hrvatskoj, pa neka se gospoda izvole potruditi da ona iz mjeseca u mjesec bude sve veća. Jer to je njihov zadatak, za to su birani. Pa kada se potrude stvoriti uvjete da prosječna mjesečna plaća bude 20.000 kuna neka i sebi isplate toliko. I nitko im to neće zamjeriti. Jer onda će to i zaslužiti. A tada će i deklarativna „solidarnost s narodom u ovim kriznim vremenima“ postati iskrena, a ne s figom u džepu. A dok god saborska dvorana tijekom sjednica i dalje bude poluprazna, pri čemu se glavnina rasprava svodi na to gdje je tko bio '41. I '91., neka se zadovolje sa pet tisuća kuna kao većina nas koji provodimo osam sati na svom radnom mjestu, bez službenih automobila, mobitela, dodataka za odijela, odvojeni život… A sretni smo jer smo svjesni da mnogi rade i za puno manje od tog prosječnog mjesečnog iznosa.

                                                                                                                 Gradska organizacija ORaH-a Osijek

                                                                                                                       Predsjednik Gradske organizacije

                                                                                                                                              Mladen Čabarkapa

Stranica 4 od 110

Kontakt:

Središnji informacijski ured

Adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176

Email: info.ured@orah.hr

 

             

Odnosi s javnošću

Glasnogovornik: glasnogovornik@orah.hr

Pitanja u vezi članstva: clanstvo@orah.hr

Podrška za web: web@orah.hr

Podrška za ICT: ict@orah.hr

 

     

    

Osnovne informacije

Poštanska adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176
Fax: 

OIB:57106771128 

 

 

ORAH   Odrivi razvoj Hrvatske

                     

              GGLogo

 

   EGP logo Shape FlatTop
EFALogo   FYEGlogo   GEFLogo
Go to top

Orah.hr koristi kolačiče kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information