Ravnoteža je temeljni zakon života na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnoteže nema pravednog razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih građanki i građana.

Predsjednica stranke OraH, Mirela Holy na saborskoj raspravi o financiranju udruga pozdravila je inicijativu prijedloga Zakona da uvede red, odnosno uredi financiranje neprofitnih udruga.
Istaknula je kako neka od preloženih rješenja iz prijedloga zakona nisu logična te izrazila bojazan kako će predložena regulativa izazvati superotan efekt.


-NVO sektor pokazao iznimno propulzivan baš u kriznim godinama jer, prema podacima Ureda za udruge, udruge su povećale zaposlenost za osam posto u posljednje dvije godine. To znači da je otprilike svaka 76. osoba zaposlena u nekoj udruzi, čime one postaju sve relevantniji ekonomski faktor, a čini se da se taj trend i dalje nastavlja budući da su nevladine udruge daleko efikasnije od Vladinih institucija u dobivanju sredstava iz EU fondova koji su namijenjeni za razvoj civilnog društva. – započela je svoje izlaganje te pojasnila kako je odredba iz članka 9. kojim se uređuje da neprofitna organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a da iznimno, zakonski zastupnik neprofitne organizacije može donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela ako: je vrijednost imovine neprofitne organizacije u prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna godišnje i ako je godišnji prihod neprofitne organizacije u prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje i ako su prošle najmanje tri godine od osnivanja neprofitne organizacije od čega se godina osnivanja računa kao prva.
Holy smara kako je ovkav prijedlog zapravo okretanje pile naopako te da bi spomenuti članak trebalo obrnuti. Udruge vode jednostavno knjigovodstvo sve do trenutka dok vrijednost imovine ili godišnji prihodi ne prijeđu magičnih 230.000 kuna. Naime, ovakva odredba će nepotrebno otežati rad mnogim udrugama, a to nije dobro za državu ni iz ekonomskih razloga. Statistika govori da su udruge povećale zaposlenost za 8% što je odličan pokazatelj u situaciji u kojoj zaposlenost konstantno pada.
Problem je svrstavanje svih neprofitnih organizacija u istu grupu, a prema ovom prijedlogu ista pravila će se primjenjivati na sve neprofitne organizacije neovisno čime se bave, koji im je cilj, svrha, koju djelatnost obavljaju.

Holy je istaknula kako se temeljem ovog Zakona ista pravila primjenjuju za udrugu koja ima za cilj promoviranje sporta, poticanje na bavljenje sportom, razna strukovna udruženja, umjetničke udruge koje imaju za cilj promoviranje svojih interesa, te udruge, Zaklade i organizacije koje su usmjerene na pružanje potrebne pomoći u prevladavanju svakodnevnih teškoća, izjednačavanju mogućnosti i ravnopravno uključivanje osoba s invaliditetom u društveni život zajednice odnosno razne organizacije čiji je cilj, svrha usmjerena prema osobama s invaliditetom.
- Nužno je napraviti razliku između organizacija civilnog društva prema njihovoj djelatnosti, cilju, svrsi, te na taj način odrediti njihove obveze. Na to je upozorio Mirko Hrkač, upravitelj Zaklade „Čujem, vjerujem, vidim“ kao i na apsurdnost odredbe da udruge koje se bave dobrotvornim radom, pomaganjem osobama s invaliditetom komunalne naknade plaćaju po istim tarifama kao i gospodarstvo. Smatram da bi u zakonu ipak trebalo napraviti distinkciju između udruga i njihovih financijskih obaveza u odnosu kojom se aktivnošću bave i je li njihovo djelovanje u javnom interesu – rekla je Holy navodeći kako mnogi u Hrvatskoj sumnjaju da trećina registriranih udruga uopće djeluje, stoga bi se početak ovog Zakona trebao odnositi na definiciju rada za opće dobro, odnosno, trebalo bi preispitati što se smatra civilnom udrugom.
Ono što se do sada događalo podrazumijevalo je da je svaka forma udruživanja radi nekog zajedničkog interesa tretirana jednako, stoga bi se osnova provođenja zakona trebala temeljiti na distinkciji između udruga koje se bave sportskom i kulturnom djelatnošću od onih koji se bave javnim dobrom. Takve se udruge većinom financiraju donacijama, dok se ove sportske i kulturne održavaju članarinama, a u praksi se moglo vidjeti kako se mnoge sportske udruge ponašaju kao trgovačka društva.
- Hoće li odredbe iz članka 33 ovoga prijedloga pridonijeti uvođenju reda u ovom pravcu? Nadam se da hoće. Budući da se u članku 5. s kojim su povezani i članci 10, 34 i 39 neprofitne organizacije donekle i rangiraju po prihodima, ali i po djelatnosti, onoj gospodarskoj, mislim da osnovna problematika ovog Zakona leži u tome što postoji pravna nedorečenost i pravna nesigurnost koja se najviše očitava u definiranju gospodarske djelatnosti – izjavila je Holy ističući kako nikada nije dobro ostaviti preveliki prostor diskrecijskog odlučivanja tijelima javne vlasti, a ovim se odredbama daju znatne ovlasti poreznicima koji mogu prilično arbitrarno, diskrecijski odlučivati u svakom pojedinom slučaju hoće li se nešto smatrati osnovna ili gospodarska djelatnost (seminari, radionice, tečajevi, prodaja ulaznica u kazalištima - do sada je to bila osnovna djelatnost, ali se može smatrati i gospodarskom djelatnošću).
Holy naglašava kako je nevladin sektor je vrlo bitan svakom društvu, jer donosi inovativne načine zapošljavanja, angažira dio nezaposlenih, afirmira volonterstvo ili preuzima na sebe dio posla koji u određenom trenutku država ili županija ne mogu odraditi, stoga neki podaci o broju zaposlenih ukazuju na to da sve više ljudi vidi priliku, u udrugama, za gradnju karijere. Također ne smatra logičnim da se sindikati i udruge poslodavaca izuzmu od javne objave financijskih izvještaja te obaveze revidiranja istih. Pojačanje odgovornosti organizacije prema svojim članovima i javnosti od kojih se dobiva financijska i druga podrška moraju imati svi, bez obzira na vlastite specifičnosti.
Povezano s tim u članku 6., stavku drugom, izvještaji o potrošnji proračunskih sredstava moraju biti usporedivi na razini cijele države te jednoobrazni, a ne bi trebali biti strukturirani samo i ovisno o namjeni za koju su sredstva dana. Riječ o trošenju sredstava građana, stoga bi izvještaji na razini općine mogli uzrokovati netransparentnost jer postoje stvari u kojima se lokalna vlast na svim područjima pokazala neefikasnima i nedorasla zadatku te vrlo često informacije koje dobije ne prosljeđuje dalje, što načelo transparentnosti ne trpi.
Ono što je u većini donesenih Zakona problem jest pravna procedura koja se odnosi na nepostojanje žalbe za ishod dobiven financijskim nadzorom (članak 41.).
- Potpuno ne ulazeći u stručnost i nepristranost inspektora financijskog nadzora, iako bi to u malim sredinama mogao biti problem, pogreške u njihovom radu su moguće. Neprofitna organizacija morala bi imati pravo na žalbu na rješenje; upravni spor može predugo trajati i u tom razdoblju otežati/blokirati rad organizacije što može biti pogubno za razvoj socijalnog poduzetništva – rekla je predsjednica OraHa podsjećajući da se na razini Europske Unije upravo socijalna ekonomija smatra važnom polugom za izlazak iz ekonomske krize i za borbu protiv siromaštva, a neprofitne organizacije i civilno društvo imaju veliku ulogu u tome te im se daje na cijeni, naročito kada je riječ o posebno siromašnim ranjivim skupinama.
Iako je zamisao ovog Zakona hvalevrijedna, budući da je njegova namjera rasvjetljavanje trošenja novca iz dijela proračuna, u praksi treba pripaziti na mogućnost da se pređe granica opasnog nadzora nad životom i privatnosti građana koje sustav udruživanja garantira po svim međunarodnim konvencijama.

 

Kontakt:

Središnji informacijski ured

Adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176

Email: info.ured@orah.hr

 

             

Odnosi s javnošću

Glasnogovornik: glasnogovornik@orah.hr

Pitanja u vezi članstva: clanstvo@orah.hr

Podrška za web: web@orah.hr

Podrška za ICT: ict@orah.hr

 

     

    

Osnovne informacije

Poštanska adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176
Fax: 

OIB:57106771128 

 

 

ORAH   Odrivi razvoj Hrvatske

                     

              GGLogo

 

   EGP logo Shape FlatTop
EFALogo   FYEGlogo   GEFLogo
Go to top

Orah.hr koristi kolačiče kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information