Ravnoteža je temeljni zakon života na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnoteže nema pravednog razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih građanki i građana.

Zakonu o zaštiti okoliša propisuje minimalan 30-dnevni zakonski rok za sudjelovanje javnosti u postupku izrade zakona koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš. Ta javna rasprava nije provedena i zato ne postoji apsolutno nikakvo opravdanje. Dokument o kojem danas raspravljamo nije bio u javnoj raspravi u roku od minimalno 30 dana, sukladno krovnom okolišnom zakonu i to je činjenica.

Naime, prije nešto manje od godinu dana Hrvatski sabor raspravljao je i usvojio u čl. 22 koji se tiče zaštite šumskog područja, a koji je dio glave III SASTAVNICE OKOLIŠA I UTJECAJI OPTEREĆENJA se određuje: ‘Zaštita šumskih područja obuhvaća zaštitu prirodnih i djelomično prirodnih sastojina, šumskih kompleksa, kao i zaštitu šumskog tla, biljnog i životinjskog svijeta koji je u šumskom području, te genetskih sjemenskih sastojina autohtonih vrsta drveća.'
Isti taj krovni zakon propisuje minimalan 30-dnevni zakonski rok za sudjelovanje javnosti u postupku izrade zakona koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš.
To stoji u odredbi zakona o zaštiti okoliša od čl. 162 zaključno s člankom 166. Ove odredbe proizlaze iz jedne izuzetno važne međunarodne konvencije, a to je Aarhuska konvencija, koju je Hrvatski sabor ratificirao 2006. Godine, točnije 07. Prosinca 2006. godine.


Mirela Holy na raspravi je istaknula kako je takvo gaženje procedure od strane predlagatelja, samo jedan od problema vezan uz ovaj prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.


- Kao bivša članica SDP-a koja je bila zastupnica u prethodnom sazivu Sabora moram reći da sam bila vrlo neugodno iznenađena kada sam pročitala ovaj prijedlog jer ne mogu vjerovati da je Vlada u kojoj je SDP dominantna stranka, da je Vlada u kojoj je resorni ministar član SDP-a ovakav prijedlog pustila u Sabor, pa čak i da je bila provedena javna rasprava o ovom prijedlogu. Zašto? Zato što je ovaj prijedlog u direktnoj suprotnosti od onoga za što se SDP zalagao u prethodnom mandatu, odnosno u vrijeme kada je bio u opoziciji. Što se u međuvremenu dogodilo da je SDP napravio kopernikanski obrat u odnosu na stav stranke o Zakonu o golf igralištima koji je poput ovog prijedloga o kojem danas raspravljamo omogućavao skoro pa identičnu stvar – proglašavanje šumama posebne namjene igrališta za golf i kampove čime se u stvari omogućava privatnim investitorima da zaposjednu državne šume za potrebe realizacije golf igrališta i kampova – primjetila je Holy i upozorila da golf igrališta i kampovi nikako ne mogu biti klasificirani kao šume posebne namjene, već jedino kao rekreacijske i turističke zone kako je to, uostalom, predviđeno prostornim planovima.


Ovaj prijedlog u dijelu koji se tiče realizacije golf igrališta i kampova predstavlja čisto pogodovanje privatnim investitorima jer im omogućava da ministar poljoprivrede samovoljno, dekretom, bez postupka utvrđivanja javnog interesa putem Vlade i resornog odbora za prostorno uređenje Hrvatskog sabora, odlučuje o tome hoće li neku šumu proglasiti šumom posebne namjene. U potpunoj je suprotnosti s javnim interesom šume i šumska zemljišta prenamijeniti u građevinske parcele, a ovaj prijedlog Zakona to omogućava.
Ne čudi da je ovaj prijedlog izazvao pravu buru u javnosti – od udruga za zaštitu okoliša, poput Zelene akcije, pa sve do strukovnih udruga, odnosno do reakcije Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Komora upozorava da sam Prijedlog dovodi u pitanje jedno od temeljnih načela šumarske politike: obvezu trajnog očuvanja i unapređivanja šumskih resursa bez obzira na oblik vlasništva, i to u dijelu odredbi gdje različito obvezuje ili u različiti položaj stavlja Trgovačko društvo koje gospodari državnim šumama, druge pravne osobe koje gospodare državnim šumama (npr. uprave nacionalnih parkova i dr.) i privatne vlasnike/posjednike šuma. Pritom je, s gledišta šumarske struke, provedba načela očuvanja i unapređivanja šuma i šumskih resursa zakonom osigurana jedino za državne šume kojima gospodari Trgovačko društvo.
Komora upozorava i da je za izradu ključnih strateških dokumenata (Nacionalna strategija šumarstva i drvne tehnologije, Nacionalni program šumarstva, Nacionalni program drvne industrije) nužno odrediti, odnosno obvezati na rokove donošenja.

Razlog postojanja Zakona o šumama jest njihova zaštita jer su šume izuzetno vrijedan prirodan resurs, pravi rasadnik biološke raznolikosti te resurs koji je izuzetno važan instrument u suzbijanju klimatskih promjena i neutralizacije CO2 kao najraširenijeg stakleničkog plina i u tom smislu će strateška vrijednost šuma u budućnosti imati sve veću i važniju vrijednost.


- Hrvatska može biti izuzetno sretna što je država bogata šumama i zbog toga bi treba raditi na tome da taj resurs zaštiti, a ne da ga izloži neprimjerenoj eksploataciji tako što će pogodovati interesima nekih privatnih lobija. Dobro je što je vladajuća većina odlučila ovaj zakon raspraviti u dva čitanja, međutim to nije dovoljno. Ovakav se zakon mora povući iz procedure jer je u direktnoj suprotnosti s javnim interesom te otvara sumnju u moguće pogodovanje pa i korupciju istaknula je Holy u Saboru.

Ukoliko se donese ovakav zakon tada će nekim investitorima biti omogućeno da izbjegnu proceduru utvrđivanja javnog interesa, ministar će svojim dekretom moći odlučiti prenamijeniti neku šumu u šumu posebne namjene, bez provedbe postupka utvrđivanja javnog interesa. U slučaju izglasavanja ovog zakona biti će podnesen zahtjev za ocjenu ustavnosti, baš kao što je bio podnesen zahtjev za ocjenu ustavnosti za već spomenuti Zakon o golf igralištima. Postoji dobra mogućnost da će Ustavni sud pozitivno odgovoriti na ovaj zahtjev i ukinuti sporne odredbe zakona.
- No, što će biti ukoliko je u međuvremenu ministar dekretom nekom investitoru, npr. Razvoj golfu koji realizira projekt golf na Srđu omogućio prenamjenu u šumu posebne namjene bez provedenog postupka utvrđivanja javnog interesa? Tko će u tom slučaju odgovarati za štetu nanesenu javnom interesu? Ministar poljoprivrede? Vlada Republike Hrvatske? I kako? – upitala je Holy.

Predsjednica smatra da je ovaj prijedlog vrlo opasan rizik, ovaj prijedlog nije u javnom interesu i nanosi štetu ugledu Vlade. Apelirala je na Vladu da ovaj prijedlog povuče iz procedure, ne skače sama sebi u usta i ne gazi javni interes.
 

Kontakt:

Središnji informacijski ured

Adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176

Email: info.ured@orah.hr

 

             

Odnosi s javnošću

Glasnogovornik: glasnogovornik@orah.hr

Pitanja u vezi članstva: clanstvo@orah.hr

Podrška za web: web@orah.hr

Podrška za ICT: ict@orah.hr

 

     

    

Osnovne informacije

Poštanska adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176
Fax: 

OIB:57106771128 

 

 

ORAH   Odrivi razvoj Hrvatske

                     

              GGLogo

 

   EGP logo Shape FlatTop
EFALogo   FYEGlogo   GEFLogo
Go to top

Orah.hr koristi kolačiče kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information