Na samom početku izlaganja Prijedloga Zakona o životnom partnerstvu u prvom čitanju pred Hrvatskim saborom, Mirela Holy je rekla kako podržava donošenje zakona kojim se smanjuje diskriminacija istospolnih zajednica, ove u hrvatskom društvu iznimno diskriminirane manjinske skupine.

- Ne smatram da je ovaj prijedlog idealan, moj je dojam da mu nedostaje hrabrosti i da je s ovim prijedlogom trebalo ići do kraja, a ne stati na sredini. Jest, činjenica je da će ovaj zakon omogućiti istospolnim zajednicama sklapanje partnerskih zajednica u kojima će uživati u sličnom opsegu prava kao bračne zajednice te na taj način biti jednakopravniji heteroseksualnim parovima, ali usprkos načelnom programsko političkom opredjeljenju vladajuće većine koje govori o jednakosti između bračnih, izvanbračnih i istospolnih zajednica, ono u stvarnosti, vidljivo je i iz ovog zakona ne postoji.

O diskriminaciji izvanbračnih zajednica u odnosu na bračne u opsegu prava posvajanja djece sam već govorila u jutarnjim satima, a slična nejadnokopravnost je u tretmanu istospolnih zajednica u odnosu na bračne izjavila je predsjednica stranke ORaH.


Podsjetila je da kada se govori o ljudskim pravima i diskriminaciji postoji činjenica da su 'ljudska prava' - ljudska prava i da nema apsolutno nikakve razlike između diskriminacije po pitanju seksualnog opredjeljenja ili po pitanju rase, vjere, nacije, spola, socijalnom statusu ili drugom razlikovnom obilježju.
Ta se prava ili poštuju i dosljedno provode po načelu jednakosti pred zakonima i institucijama, ili se ljudska prava ne poštuju. Ona se ne mogu djelomično poštovati sa isključivošću prema određenim skupinama.
Po pitanju poštovanja ljudskih prava ne smijemo dopustiti političku kalkulaciju i selektivni pristup jer na taj način smatramo dodatne nepravde. Ne možemo se prema pravima nekih manjina odnositi po principu 'začepljenog nosa' pa preko volje 'dopustiti' određene segmente prava tih skupina ako i kada nam je zgodno.
U tom smislu jedino istinski pravedno rješenje bilo bi ovu materiju rješavati u okviru Obiteljskog zakona jer obitelj nije zajednica muškarca, žene i njihove djece, već su obitelji one zajednice koje vezuju spone ljubavi, odanosti i poštovanja i zajedničkog obitavanja, stanovanja na jednom mjestu, kako već samo porijeklo riječi govori.
- Nadam da će ovaj zakon biti samo prvi korak u pravcu ugradnje ove materije u Obiteljski zakon. To će biti istinski izraz poštovanja ljudskih prava izjavila je Holy osvrćući se na određene manjkavosti navedenog prijedloga.

Na početku na sami naziv zakona koji sugerira na drugačiji koncept, odnosno sadržaj zakona. Ovaj zakon nije zakon o životnim zajednicama jer bi u tom slučaju pokrivao sve varijante životnih zajednica koje nisu brak, ali su obitelj, a koje mogu biti odnos između gejeva ili lezbejki, dakle istospolni odnos seksualnog predznaka, ali mogu biti i istospolna zajednica koja nije seksualnog predznaka – primjerice prijateljice, rođaci ili sl., ili pak zajednice heteroseksualnih parova koje iz svojih razloga ne žele sklopiti bračnu zajednicu.
Dakle, ako ovim zakonom želimo pokriti sve ovakve slučajeve onda je to doista Zakon o životnom partnerstvu, ako pak želimo pokriti samo područje istospolnih zajednica, onda se ovaj zakon treba zvati zakon o istospolnim zajednicama. U ovom trenutku naziv zakona ne odgovara njegovom sadržaju. Holy je istaknula kako u tom smislu podržava i udrugu Zagreb Pride koja se u svojem komentaru na Nacrt prijedloga Zakona o životnom partnerstvu zalaže za sklapanje životnog partnerstva bez obzira na spol, odnosno da se Zakonom o životnom partnerstvu omogući sklapanje životnog partnerstva na rodno neutralnoj osnovi, tj. da se i dvjema osobama koje su različitog spola također dozvoli sklapanje životnog partnerstva, a ne samo osobama koje su istog spola, kako je u predmetnom Nacrtu Prijedloga Zakona određeno.

- Slažem se da se ovakvim sadržajem prijedloga Zakona diskriminirane osobe heteroseksualne orijentacije. Naime, osobe heteroseksualne orijentacije nemaju mogućnost „registrirati“ svoje partnerstvo drugačije nego sklapanjem braka. Međutim, brak po sadržaju nije jednak predloženom životnom partnerstvu pa stoga osobe različitog spola nisu u mogućnosti ostvarivali ista prava koja će osobe istospolne orijentacije moći ostvarivati sukladno budućem Zakonu – rekla je predsjednica stranke ORaH.
Holy se složila i s drugom primjedbom udruge Zagreb Pride koja se odnosi na posvajanje djece od strane životnih partnera, a kojom bi se ovim prijedlogom omogućilo da životni partneri zajednički posvoje djecu, posebice ukoliko se radi o onim obiteljima u kojima je jedan od partnera ili partnerica biološki roditelj djeteta.
Oduzimanje prava životnim partnerima na posvajanje djece je diskriminatorno, protivno ustavnom jamstvu jednakosti i protivno načelu nediskriminacije. Iako je ovim zakonom donekle regulirana situacija životnih partnera koji žive s djetetom, ovakve odredbe će dovesti do daljnje diskriminacije i stavljanja u nepovoljniji položaj djeteta na temelju spolne orijentacije njegovog roditelja.
Holy je navela kako u Europi imamo cijeli niz država koje imaju životna partnerstva a dopuštaju posvojenje partnerovog djeteta poput, primjerice, Belgije, Danske, Finske, Njemačke, Islanda, Nizozemske, Norveške, Španjolske, Švedske, Velike Britanije bez Sjeverne Irske te Slovenije.
- Želimo li biti država koja je u grupi tih država, ili u grupi država poput Rumunjske i Bugarske? Smatram da je korelacija između gospodarske razvijenosti tih zemalja i opsega prava istospolnih zajednica prilično znakovita – zapitala se Holy ističući kako je primila i komentare lezbijske udruge Kontra koja opravdano upozorava da usporedno čitanje prijedloga Obiteljskog zakona i prijedloga Zakona o životnom partnerstvu može razaznati da se radi o prepisivanju Obiteljskog zakona u svim bitnim elementima, s time da se neke njegove odredbe vezane uz posvajanje djece nepotrebno ispuštaju, a nekim se odredbama upućuje na primjenu Obiteljskog zakona pa bi bilo logično da se ova materija inkorporira u onaj zakon u kojoj joj je mjesto – u Obiteljskom zakonu jer mi govorimo o obiteljima.
Vlada je jasno stavila do znanja da zbog političko pragmatičnih, a ne suštinskih razloga to ne želi učiniti pa bi bilo nužno omogućiti istospolnim zajednicama mogućnost posvojenja djece kao što takvu mogućnost imaju bračne zajednice.
Holy navodi da regulacija partnerske skrbi može stvoriti probleme u implementaciji ovog zakona. Predložila je da Ministarstvo uprave i Vlada Republike Hrvatske do drugog čitanja temeljito pretresu i korigiraju ove odredbe.
- I da na kraju sažmem rečeno – palac gore ovom prijedlogu Zakona koji jest pozitivan iskorak u smislu suzbijanja diskriminacije istospolnih zajednica, ali nedovoljno hrabar iskorak. Kao političari i političarke moramo braniti javni interes, a najveći je javni interes da živimo u društvu jednakih pravila igre za sve. I zbog toga uvijek moramo biti hrabriji kada pomičemo granice poštivanja ljudskih prava i ne smijemo očekivati da će nam zbog toga netko aplaudirati ili graditi spomenik – zaključila je navodeći da političari i političarke moraju biti ispred glavnih struja društva i pomicati granice, zagovarati, educirati pa i polemizirati s javnošću.
Bez toga i danas bismo živjeli u društvu u kojem je ozakonjeno ropstvo, u kojem žene nemaju građanska prava, u kojem getoiziramo manjinske skupine. Dakle, vrijeme je da ministri i Vlada krenu korak dalje i omoguće posvojenje djece od strane istospolnih zajednica. U tome se ne može pogriješiti. Iskustva drugih, rigidno katoličkih društava poput španjolskog to najbolje pokazuju. No, za to treba imati političke hrabrosti kakvu je imao tadašnji premijer Zapatero. Uz nadu da će ju i Hrvatska Vlada do drugog čitanja skupiti.

Orah.hr koristi kolačiče kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information